Menopauza


Menopauza - liječenje hormonima - da ili ne?

Menopauza je posljednja menstruacija u ženinu životu, a određuje se tako da je posljednja ona nakon koje godinu dana nije bilo krvarenja. Dapače, svako krvarenje do kojega dođe nakon te godine dana od posljednje menstruacije smatramo abnormalnim. Svako takvo krvarenje zahtijeva temeljiti ginekološki pregled, pregled ultrazvukom a često i druge dijagnostičke postupke poput dijagnostičke kiretaže.

Posljednju menstruaciju većina žena ima s oko 51-52 godine. Razdoblje nakon posljednje menstruacije zove se postmenopauza, a prije nje predmenopauza. Više godina prije posljednje menstruacije, potencijal jajnika da ovulira i proizvodi hormone se smanjuje, pa ovo koji put višegodišnje razdoblje zovemo i klimakterijem.
Ima žena koje posljednju menstruaciju imaju prije 40. godine, takva menopauza je prijevremena menopauza, a kasna je ona kada posljednja menstruacija nastupi nakon 55. godine.

Jajnik je ključna ženska endokrina žlijezda i u njemu se stvara mnoštvo hormona, najvažniji su ženski spolni hormoni estrogeni (najviše estradiol), potom progesteron i androgeni (muški spolni hormoni).
Budući da je očekivano trajanje života žene danas oko 80 godina, trećinu života žena provede bez ključnih ženskih spolnih hormona - estrogena. Nekada je život žene bio kraći i jajnici su proizvodili hormone tijekom cijeloga ženina života jer je očekivano trajanje života žene početkom prošloga stoljeća bilo oko 50 godina, u 1. stoljeću p.n.e oko 30 godina.
Estrogeni - ženski spolni hormoni imaju mnogobrojne funkcije i djeluju na sva tkiva. Tako estrogeni djeluju na funkciju mozga tj. na neurosekreciju hormona mozga, povoljno djeluju na kardiovaskularni sustav, omogućuju normalan sastav kostiju, sprečavaju urogenitalnu atrofiju i starenje kože, utječu na rast tkiva dojki, uzrokuju širenje krvnih žila.
Postmenopauzalni jajnik ne proizvodi estrogene, već samo androgene, a gubitak estrogena, utječući na neka područja u mozgu dovodi do čestih, mnogim ženama izuzetno teških simptoma poput valova vrućine (valunga) koji mogu trajati i 5 i više godina, preznojavanja, nesanice, umora, smanjenja ili gubitka spolne želje. Spoznaja da više ne može začeti povezujući to sa starenjem a uz sve simptome koje proživljava, posebno ukoliko nema podršku bližnjih, naročito partnera, mnoge uvodi u stanje depresije. Urogenitalna atrofija, stanjena koža i sluznica ženskih spolnih organa u menopauzi dovodi, naročito ukoliko se snošaj prakticira rijetko ili neredovito, do izražene nelagode, čak i bolnosti pri penetraciji pa stoga žena odbija spolni odnos. Slijedi nezadovoljstvo i njeno i njena partnera.

Do početka ovoga stoljeća propisivanje hormona u pred i postmenopauzi bilo je uvelike rašireno i "u modi". Mnogima su hormoni pomogli da lakše prebrode ovo, za većinu žena, teško ili barem neugodno razdoblje.
No nakon što je prekinuto veliko istraživanje o utjecaju hormonalne terapije na zdravlje WHI (Women Health Initiative) jer su rezultati pokazali da nakon petogodišnjega korištenja postoji povišen rizik za rak dojke i moždani udar, korištenje hormona se uvelike smanjilo (i za 70%), pa hormone nisu željele uzimati niti one žene kojima je to bilo nužno, poput žena koje su u postmenopauzu ušle mlade. Iako su kasnija istraživanja ukazala na drukčije rezultate uz upitnu statističku značajnost u WHI studiji, zbog straha od raka dojke u prvome redu, mnoge žene i danas ne žele uzimati hormone u pred i postmenopauzi.

I prema iskustvima u Hrvatskoj, ali i najnovijim istraživanjima iz Danske, vidljivo je da ukoliko se hormoni propišu dovoljno rano, najkasnije 2-3 godine nakon menopauze, umanjuju smrtnost, rizik za moždani udar, rak dojke i koronarnu srčanu bolest.

Danas savjetujemo uzimanje hormona svim ženama koje imaju izražene simptome nedostatka estrogena i onima koje su u visokom riziku da razviju osteoporozu. Liječenje uvijek individualiziramo i ne preporučujemo ga dulje od 5 godina, uz iznimke.

Zbog točnije analize mamografskih slika i pred operativni zahvat savjetujemo prekid uzimanja hormona na 3-4 tjedna.
Hormone ne smijemo propisati ženama koje imaju rak dojke ili trombozu. Oprezni smo i kada postoji rizik za te bolesti.
Žene koje imaju maternicu moraju uzimati oba hormona (i estrogen i progesteron jer dugotrajna primjena samo estrogena može dovesti do pojave raka sluznice u maternici), a one bez maternice liječimo samo estrogenom i propisujemo hormone sa najnižom ali efikasnom dozom hormona. Najprije liječenje provodimo tzv. sekvencijskim preparatima uz koje su moguća krvarenja poput menstrualnih a u postmenopauzi obično propisujemo monofazične lijekove uz koje krvarenja nema. Ženama koje nemaju maternicu propisujemo samo estrogene. Lokalno liječenje estrogenskim pripravcima (vaginalne tablete ili kreme) povoljno djeluje na urogenitalnu atrofiju.
Dakle, na pitanje uzimati hormone u pred i postmenopauzi odgovaram sa da, ali...
Uzimati hormone može ona žena u koje je ginekološkim pregledom, pregledom dojki i razgovorom procijenjeno da je zdrava. Hormone valja početi davati samo u predmenopauzi i ranoj postmenopauzi, najčešće ne dulje od 5 godina. Naša iskustva ali i novija istraživanja ukazuju da oni hormoni kakvi se propisuju u Europi imaju daleko više dobrobiti nego bilo kakvih rizika za zdravlje.
dr.sc. Jasenka Grujić